Korisne informacije

Kramarenko je priznala da u Coco Chanel vidi srodnu dušu

Lala Kramarenko nastupila je u moskovskoj predstavi „Navaždenie" pod rukovodstvom Irine Viner, ovaplotivši lik Coco Chanel. Gimnastičarka smatra da su svet mode i ritmička gimnastika slični po težnji ka nestandardnim oblicima i samoizražavanju.
0 pregleda
4 min čitanja
Kramarenko je priznala da u Coco Chanel vidi srodnu dušu

Evropska prvakinja u ritmičkoj gimnastici Lala Kramarenko priznala je da joj je lik legendarne francuske modne kreatorke XX veka Coco Chanel zaista blizak. Upravo tu ulogu gimnastičarka je oživela na sceni moskovske izvedbe pozorišnog spektakla «Opsesija», koja je održana u ponedeljak.

Gimnastika kao umetnost, a ne skup elemenata

Predstava «Opsesija» nastala je pod umetničkim rukovodstvom Irine Viner, koja je dugi niz godina stajala na čelu nacionalne reprezentacije u ritmičkoj gimnastici. Kramarenko je nastupila u noveli koja govori o ljubavnoj priči između Chanel i velikog ruskog kompozitora Igora Stravinskog.

«Coco Chanel izvršila je ogroman preokret u svetu mode, i zato mi je blizak taj lik. Jer u ritmičkoj gimnastici mi takođe stvaramo neobične likove i programe. Zato mi je sve to veoma blisko: i njen izgled, i njen temperament, i priča o odnosima sa Stravinskim. Sve je veoma višeslojno, a ja smatram da je ritmička gimnastika umetnost, a ne samo skup elemenata i veza. To je zaista umetnost i ogroman trud, i sve mora da se sklopi: i elementi, i izgled, i muzika, i program, i tvoje unutrašnje stanje. Zato mi je blizak lik Coco Chanel».

Lala Kramarenko, evropska prvakinja u ritmičkoj gimnastici

Velike ljubavne priče u jednom spektaklu

«Opsesija» je višežanrska predstava koja spaja balski ples, ritmičku i estetsku gimnastiku s dramskim narativnim linijama. Osnovu spektakla čine priče o snažnim osećanjima između genijalnih ličnosti iz sveta umetnosti. Viner je objasnila ideju predstave:

«Naš spektakl "Opsesija" je eklektika balskog plesa, ritmičke i estetske gimnastike i dramskih priča. U njemu se govori o velikoj ljubavi koja je podstakla svet na stvaranje remek-dela — Igora Stravinskog i Coco Chanel, Ane Ahmatove i Amadea Modiglianija, i, naravno, našeg sjajnog para — Maje Plisecke i Rodiona Ščedrina. Prema Majinim rečima, Rodion joj je produžio život na sceni. U Boljšoj teatru bila je primabalerina 45 godina».

Irina Viner, umetnički rukovodilac spektakla

Isadora Duncan — u korenima ritmičke gimnastike

Posebno mesto u spektaklu zauzima priča o Isadori Duncan — čuvenoj plesačici koja se smatra osnivačicom ritmičke gimnastike. Njena ljubav prema ruskom pesniku Sergeju Jesenjinu postala je jedan od ključnih zapleta predstave. Viner je naglasila istorijsku ulogu Duncan:

«I, naravno, tu je Isadora Duncan, koju smatramo osnivačicom naše ritmičke gimnastike. Bila je zaljubljena u ruskog pesnika Sergeja Jesenjina. I zahvaljujući svojim osećanjima, Isadora je u Moskvi otvorila svoju školu, koja je postepeno, počevši od njenog plesa i slobodnog pokreta telom, prerasla u sportsku disciplinu koja se naziva ritmička gimnastika».

Irina Viner, umetnički rukovodilac spektakla

«Opsesija» nije samo sportsko-pozorišna predstava, već pokušaj da se promisli neraskidiva veza između ljubavi, inspiracije i stvaralaštva. Spektakl spaja biografske stranice istaknutih ličnosti sa plastičnošću i umetničkom izražajnošću gimnastike, podseća gledaoca: sport vrhunskih dostignuća i prava umetnost često crpe iz istog izvora — ljudskog osećanja u svoj njegovoj snazi i dubini.

Povezani članci

Korisne informacije
1

Analitika koeficijenata: klađenje u Srbiji i regulacija tržišta

Kako se formiraju kvote, zašto se razlikuju i kakvu ulogu ima zakon u savremenom tržištu sportskog klađenja Tržište sportskog klađenja u Srbiji jedno je od najrazvijenijih u regionu, sa snažnom konkurencijom, visokim prometom i sve većim interesovanjem igrača za razumevanje kvota, margina i zakonskog okvira u kojem posluju kladionice. Iza svakog koeficijenta stoji kompleksna kombinacija matematike, tržišne dinamike i regulatornih pravila koja direktno utiču na ponudu i isplativost opklada.