Vladimir Cvetković: u spomen

Vladimir Cvetković, jedna od najsjajnijih i najuglednijih ličnosti u istoriji balkanskog sporta, preminuo je u dobi od 84 godine. Tragična vest stigla je na dan Svetog Đorđa (Đurđevdan), kada je cela sportska javnost Srbije i Evrope u žalosti zbog smrti legendarnog čoveka. Njegovo ime zauvek je upisano u zlatni fond istorije „Crvene zvezde", gde je sjajio kao izuzetan košarkaš, a kasnije — kao genijalni administrator, koji je zajedno sa Draganom Džajićem stvorio eru najvećih uspeha kluba.
Zvezdani put košarkaša
Vladimir Cvetković, poznat u narodu kao „Cvele", bio je ne samo igrač, već prava legenda. Tokom karijere odigrao je za reprezentaciju Jugoslavije 149 utakmica, u kojima je postigao 1276 poena. Njegovi rezultati na međunarodnoj sceni su impresivni: osvojio je četiri srebrne medalje na najvećim turnirima. Na njegovom kontu su drugo mesto na svetskim prvenstvima 1963. i 1967. godine, srebro na Olimpijskim igrama 1968. godine u Meksiku i srebrna medalja Evropskog prvenstva 1969. godine.
Zanimljivo je da je njegov put u veliki sport počeo ne sa košarkom. Rođen 24. maja u Loznici, Vladimir je prvobitno bio golman u fudbalskoj sekciji. Međutim, sudbina je odlučila drugačije: sa 14 godina je slomio ključnu kost leve ruke, a kasnije doživeo novu ozbiljnu povredu iste udovice. Lekari su mu savetovali da promeni sport, a taj prelazak je bio koban za protivnike, ali sudbonosan za istoriju „Zvezde".
Arhitekta veličine kluba
Nakon završetka aktivne igračke karijere, Vladimir nije napustio sport, već je prešao na administrativni rad, gde se njegov talenat razvio u novoj snazi. Dobivši diplomu na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, radio je kao direktor sportskog centra „Tašmajdan", a u periodu od 1992. do 1998. godine bio je ministar sporta Srbije.
No najveće istorijsko značenje ima njegov rad u fudbalskom klubu „Crvena zvezda". Kao generalni sekretar, stvorio je tandem sa legendarnim Draganom Džajićem. Upravo je ta veza postala temelj za stvaranje tima koji je postao prvak Evrope i sveta. Tokom 18 godina rada Cvetković je osvojio 18 različitih trofeja, što je neprevaziđen rekord za balkanski fudbal.
Priznanja i porodica
Doprinos Vladimira razvoju sporta bio je nagrađen najvišim državnim odlikovanjima. Još 1965. godine postao je prvi zvanično izabrani najbolji sportista u istoriji „Crvene zvezde". Među njegovim nagradama su „Oktobarska nagrada" grada Beograda, „Majska nagrada" Republike Srbije, Orden zasluga za narod sa srebrnim vencem i Orden rada sa zlatnim vencem. Takođe je nosilac Nacionalne sportske nagrade i brojnih drugih počasti.
Lični život Cvetkovića bio je neraskidivo vezan za sport. Njegova bivša supruga, Rada Đurić, takođe je bila profesionalna košarkašica. Ostavio je dvoje dece koja su nastavila njegove sportske tradicije. Kćerka Zorana, koja je ranije igrala košarku, sada radi kao doktor kliničke psihologije u SAD. Sin Raško bio je profesionalni košarkaš koji je igrao za „Crvenu zvezdu" i niz inostranih klubova. Legenda ima unuke koji nastavljaju rod.
Fudbalski savez Srbije izrazio je duboko saučešće porodici Vladimira Cvetkovića, nazvavši njegov odlazak gubitkom za ceo srpski sport. Njegovo nasleđe, stvoreno na terenu i u kancelarijama, ostaje primer za buduće generacije.



